Klapa TAMARIN

Žensko tradicijsko a cappella pjevanje Dalmacije

O nama

Klapa "TAMARIN"

      Ženska dalmatinska klapa „Tamarin“iz Solina, jedna je od najstarijih ženskih klapa u Republici Hrvatskoj, kontinuiranog rada od puna tri desetljeća ustrajnog čuvanja izvorne dalmatinske a cappella pjesme, predstavljajući je u domovini i inozemstvu. Sastav klape dijelom je i pomlađen sa zadatkom očuvanja prepoznatljivog klapskog imena „Tamarin“ bar još 30 godina.

Postava klape:
1. sopran:     Rosita Martić
2. sopran:     Lucija Kumić Frklić i Jasenka Rudan
1. alt:              Senka Rubić i Vesna Munivrana
2. alt:             Vanja Matas i Ana Žižić 

  Prvi put je klapa "Tamarin" zapjevala 1992. godine i to odmah doma – pred svojom publikom!

26. srpnja, iste godine, nastupa i na najprestižnijem festivalu klapske pjesme 26. Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, na Večeri ženskih klapa.

    Uz razna televizijska pojavljivanja Tamarinki (emisije, nastupe, intervjue i sl.), ističemo kako je ova klapa snimila i dokumentarni serijal za HRT o 50 godina Festivala dalmatinske klape – Omiš, sa sveobuhvatnom temom klape i urednikom g. Zvonkom Varošanecom pod nazivom ˝Klapska pjesma od konobe do svjetske baštine˝.

    Značajno je i to kako "Tamarinke" pripremaju materijale za izdavanje monografije za 30 godina postojanja, rada i ostvarenja.
                    
Izdale su tri nosača zvuka:
1. ˝U ovome mistu˝ (s klapskim izvornim pjesmama)
2. ˝Majko ljubezniva˝ (sakralnog karaktera)
3 .˝Ma da si o' srebra˝ (sa klapskim izvornim
     pjesmama)
4. U procesu su planiranja i sastavljanja repertoara za četvrti nosać zvuka 


OBLJETNICA 30.godina djelovanja :
Za svoj rođendan ova dalmatinska klapa priprema svečani koncert koji će se premijerno održati u sklopu manifestacije „26. Solinsko kulturno ljeto“ 2021.godine u partnerstvu sa Javnom ustanovom u kulturi "ZVONIMIR", te suradnji sa solinskom Turističkom zajednicom i Gradom Solinom.

Vizija, ciljevi i ostvarenja

     Već puna tri desetljeća, ova se klapa redovito kući vraća sa prestižnim nagradama sa mnogobrojnih inozemnih i nacionalnih festivala  - navodimo samo neke:

- 2003. na međunarodnom natjecanju zborova u Veroni „Festival di Verona“ (Italija) osvajaju zlato
- 2004., 2005. i 2006. sa poznatim tenorom Špirom Jurićem, nastupaju kao mješovita klapa na festivalu u Opuzenu, u okviru najvećeg klapskog festivala FDK Omiša i tri godine zaredom donose kući odličja. Takva vokalna kombinacija u tisku nazvana je: „Povijesni nastup ženske klape s muškim tenorom“   
- 2005. Grad Solin klapi Tamarin dodjeljuje Nagradu grada iz zahvalnosti na očuvanju narodne baštine
- 2008. i 2009. na međunarodnom festivalu klapa Perast (Crna Gora) opet osvajaju zlatna mjesta
- 2009. na međunarodnom festivalu u Adventu, s nagradom Peter Ebena u Pragu (Češka) osvajaju zlato
- 2010. na međunarodnom festivaiu zborova „Tonnen 2000“ u Den Haagu (Nizozemska) osvajaju srebro
- 2017. na međunarodnom festivalu „World of Choirs“ u Toskani (Italija) postaju apsolutne pobjednice: osvajaju Grand Prix
- 2018. u Omišlju (Hrvatska) na „Festival ženskih klapa – rozeta“ osvajaju zlato od stručnog žirija: Omišljansku rožicu i tako donose zlato u Dalmaciju kao prva pobjednička dalmatinska klapa u povijesti tog festivala
- 2018. na međunarodnom festivalu „Bratislava cantat ll“ u Bratislavi (Slovačka) osvajaju zlato
- 2018. gradonačelnik priređuje svečani prijem klape "Tamarin" u Gradu Solinu, povodom uspješnih rezultata koje Tamarinke opetovano ostvaruju već godine zaredom
- 2019. nastavljaju niz osvajanja priznanja i počimaju godinu sa osvajanjem čak dviju nagrada: zlato u svojoj kategoriji i posebnu nagradu za umjetničko vođenje klape koju su priskrbile za svoga voditelja, u Zagrebu na festivalu natjecanja u klapskom pjevanju „Delmata“
- 2019. u Trpnju na Pelješcu osvajaju posebno im drago zlato: „Zlatnu kuhaču“ na 10. obljetnici glazbeno-kulinarske manifestacije Klapskog kužinavanja, predstavljajući jelo svoga solinskog lokaliteta kojeg su nazvale: „Bilo jednom u staroj Saloni…“ i predstavile stručnom gastronomskom žiriju. Bio je to brudet od solinske endemske mekousne pastrve iz Jadra sa palentom, po receptu poznatog Zorana Kljakovića Gašpića – Mede, iz knjige autorice Mie Sesartić „A šta ću danas kuvat?“, a pastrvu su im poklonili prijatelji iz gojilišta Udruge Solinska mekousna pastrva. Bila je to velika i ukusna pobjeda za Solin.
- 2020.godine na popularnom nacionalnom festivalu Melodije hrvatskog juga Opuzen osvajaju Posebnu nagradu direktora festivala za novu klapsku skladbu naziva „Pogledaj me“ za koju je i glazbu i tekst napisala Žana Sunara, a aranžman Vicko Dragojević

Umjetničko vodstvo klape



Glazbeno-umjetnički voditelji klape "Tamarin", kronološki:
1991-1992    Špiro Jurić
1992-1996   prof. Grgo Grubišić
1996-2001   prof. Terezija Čečuk Kusanović
2001-2007   prof. Duško Tambača
2007-2010   prof. Milivoj Rilov
2010-2015   prof. Antonela Pilić Burić


Od 2015.g. umjetnički voditelj klape je poznati i uspješni prof. Mirko Radan:
      Rođen u Splitu 06.10.1964.g. Nakon završene matematičke gimnazije odlazi na studij Glazbene akademije u Splitu, gdje 1990. stječe diplomu, te se zapošljava kao profesor glazbene kulture u O.Š. Trilj.

     Uz stalni studij, a kasnije i posao, od 1986. do 2009. biva članom muškog pjevačkog zbora˝Brodosplit˝s kojim je nastupao na brojnim festivalima širom svijeta i osvajao mnoge prestižne nagrade.
      Od 2007. bavi se vođenjem vokalnih ansambala i klapa, kao što su: Filip Dević(ž), Ventula(ž), Mriža(m), Ankora(ž), Kurjože(ž), a od 2015. uspješno vodi i surađuje sa klapom Tamarin (ž) iz Solina.

Klapsko pjevanje

Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje, bez glazbala.
Rađa se u 19. stoljeću u mediteranskim obalnim gradićima, otocima i u pučkim slojevima društva Dalmacije. Stil pjevanja je vremenom evoluirao od tipično tradicijskog oblika pjevanja (klapska pjesma), do stručno postavljenog i kasnije modernog komercijalnog. Klape djeluju kao formalne i neformalne pjevačke družine koje preuzimaju termin klapa

˝Najčešća forma višeglasja klapskih pjesama je troglasje i četveroglasje, tijesni harmonijski slog koji gotovo mahom završava u tercnom položaju, akordu po kojem su klapski završeci prepoznatljivi. Tekstovi klapskih pjesama uglavnom su ljubavni, a kreću se od poetskih, vedrih, optimističkih i šaljivih do tekstova pretjeranog sentimentalizma. Na oblikovanje dalmatinske klapske pjesme utjecalo je liturgijsko i paraliturgijsko pjevanje zapadnog obreda (gregorijanski koral, glagoljaško pjevanje, crkveno pučko pjevanje), organizirana glazbena djelatnost urbanih i urbano-ruralnih sredina na području Dalmacije, talijanska, odnosno zapadno-europska melodika, melodika napjevaiz šire unutrašnjosti među kojima i tzv. starogradske pjesme i dr. Repertoar suvremenih dalmatinskih klapa u počecima se odlikovao uglavnom ljubavnom tematikom, a od utemeljenja Omiškog festivala pokrio je gotovo sve vidove suvremenog života žitelja Dalmacije.˝
- Središnji državni portal Ministarstva kulture Republike Hrvatske

     Izvornost klape je tradicijska (pučka). Neformalna je to skupina pjevačica i pjevača koji kroz društveni život zadovoljavaju svoju ljubav prema pjevanju. Glavna je karakteristika upravo to spontano pjevanje koje se tradicijski pjeva u raznim prilikama: u konobama, na pijacama ili na pozicijama koje dobro akustički odzvanjanju, kao serenade, na religijskim manifestacijama i u pauzama tokom zajedničkih poslova poput pranja robe, rada na zemlji, ribarenja itd.

     Kako je proces evolucije klapskog pjevanja uvijek u tijeku, tako je na tom putu važno spomenuti i organizirani festivalski model klapskog pjevanja, zahvaljujući kojem je danas upoznata ne samo domaća nego i svjetska javnost sa ovim unikatnim glazbenim izričajem koji je tako organski proizašao iz našega puka. Najveći takav festival održava se tradicionalno već preko 50 godina, svake godine u malom mediteranskom gradiću Omiš, pod nazivom ˝Festival dalmatinskih klapa Omiš˝ na kojem se formalne klape međusobno natječu u svojim kategorijama: muška, ženska i mješovita klapa.

    Zahvaljujući akademskim i drugim glazbenio-kulturnjačkim entuzijastima, koji su marljivo zapisivali klapske pučke pjesme i tekstove, danas u četiri izdanja Zbornika držimo uvezane sve te brižno sabrane notne zapise kako bi ostalo sačuvano naše glazbeno blago klaspke pjesme - ženskih i muških tekstova koji pričaju o ljubavi, rodnom mjestu i općenito dinamici života ljudi u Dalmaciji.

    Poseban značaj ima i to kako je Republika Hrvatska 5.12.2012. uspješno izvršila prezentaciju ove naše glazbene riznice na 7. sastanku Međunarodnog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, održan u Parizu od 3. do 7. prosinca 2012. godine. koji je jednoglasno odlučio klapsko pjevanje službeno upisati na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO.

Fotogalerija

Podijeli ovu stranicu

VRH