Ženska dalmatinska klapa „Tamarin“iz Solina, jedna je od najstarijih ženskih klapa u Republici Hrvatskoj, kontinuiranog rada od puna tri desetljeća ustrajnog čuvanja izvorne dalmatinske a cappella pjesme, predstavljajući je u domovini i inozemstvu. Sastav klape dijelom je i pomlađen sa zadatkom očuvanja prepoznatljivog klapskog imena „Tamarin“ bar još 30 godina.
Postava klape:
1. sopran:
Rosita Martić
2. sopran: Lucija Kumić Frklić i Jasenka Rudan
1. alt: Senka Rubić i Vesna Munivrana
2. alt: Vanja Matas i Ana Žižić
Prvi put je klapa "Tamarin" zapjevala 1992. godine i to odmah doma – pred svojom publikom!
26. srpnja, iste godine, nastupa i na najprestižnijem festivalu klapske pjesme 26. Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, na Večeri ženskih klapa.
Uz razna televizijska pojavljivanja Tamarinki (emisije, nastupe, intervjue i sl.), ističemo kako je ova klapa snimila i dokumentarni serijal za HRT o 50 godina Festivala dalmatinske klape – Omiš, sa sveobuhvatnom temom klape i urednikom g. Zvonkom Varošanecom pod nazivom ˝Klapska pjesma od konobe do svjetske baštine˝.
Značajno je i to kako "Tamarinke" pripremaju materijale za izdavanje monografije za 30 godina postojanja, rada i ostvarenja.
OBLJETNICA 30.godina djelovanja :
Za svoj rođendan ova dalmatinska klapa priprema svečani koncert koji će se premijerno održati u sklopu manifestacije „26. Solinsko kulturno ljeto“ 2021.godine u partnerstvu sa Javnom ustanovom u kulturi "ZVONIMIR", te suradnji sa solinskom Turističkom zajednicom i Gradom Solinom.
Već puna tri desetljeća, ova se klapa redovito kući vraća sa prestižnim nagradama sa mnogobrojnih inozemnih i nacionalnih festivala - navodimo samo neke:
- 2003. na međunarodnom natjecanju zborova u Veroni „Festival di Verona“ (Italija) osvajaju zlatoGlazbeno-umjetnički
voditelji klape "Tamarin", kronološki:
1991-1992 Špiro Jurić
1992-1996 prof. Grgo Grubišić
1996-2001 prof. Terezija Čečuk
Kusanović
2001-2007 prof. Duško Tambača
2007-2010 prof. Milivoj Rilov
2010-2015 prof. Antonela Pilić Burić
Od 2015.g. umjetnički voditelj klape je poznati i uspješni prof. Mirko Radan:
Rođen u Splitu 06.10.1964.g. Nakon
završene matematičke gimnazije odlazi na studij Glazbene akademije u Splitu,
gdje 1990. stječe diplomu, te se zapošljava kao profesor glazbene kulture u
O.Š. Trilj.
Uz stalni studij, a kasnije i posao, od 1986. do 2009. biva članom muškog
pjevačkog zbora˝Brodosplit˝s kojim je nastupao na brojnim festivalima širom
svijeta i osvajao mnoge prestižne nagrade.
Od 2007. bavi se vođenjem vokalnih ansambala i klapa, kao što su: Filip Dević(ž),
Ventula(ž), Mriža(m), Ankora(ž), Kurjože(ž), a od 2015. uspješno vodi i
surađuje sa klapom Tamarin (ž) iz Solina.
Klapsko
pjevanje
je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje, bez glazbala.
Rađa se u 19. stoljeću u mediteranskim obalnim gradićima, otocima i u pučkim
slojevima društva Dalmacije. Stil pjevanja je vremenom evoluirao od tipično
tradicijskog oblika pjevanja (klapska pjesma), do stručno postavljenog i
kasnije modernog komercijalnog. Klape djeluju kao formalne i neformalne pjevačke družine koje preuzimaju termin
klapa
˝Najčešća forma višeglasja klapskih pjesama je
troglasje i četveroglasje, tijesni harmonijski slog koji gotovo mahom završava
u tercnom položaju, akordu po kojem su klapski završeci prepoznatljivi. Tekstovi klapskih pjesama uglavnom su ljubavni,
a kreću se od poetskih, vedrih, optimističkih i šaljivih do tekstova
pretjeranog sentimentalizma. Na oblikovanje dalmatinske klapske pjesme utjecalo je liturgijsko i
paraliturgijsko pjevanje zapadnog obreda (gregorijanski koral, glagoljaško
pjevanje, crkveno pučko pjevanje), organizirana glazbena djelatnost urbanih i
urbano-ruralnih sredina na području Dalmacije, talijanska, odnosno
zapadno-europska melodika, melodika napjevaiz šire unutrašnjosti među kojima i
tzv. starogradske pjesme i dr. Repertoar suvremenih dalmatinskih klapa u
počecima se odlikovao uglavnom ljubavnom tematikom, a od utemeljenja Omiškog
festivala pokrio je gotovo sve vidove suvremenog života žitelja Dalmacije.˝
- Središnji državni portal Ministarstva
kulture Republike Hrvatske
Izvornost klape je tradicijska (pučka). Neformalna je to skupina pjevačica i pjevača koji kroz društveni život zadovoljavaju svoju ljubav prema pjevanju. Glavna je karakteristika upravo to spontano pjevanje koje se tradicijski pjeva u raznim prilikama: u konobama, na pijacama ili na pozicijama koje dobro akustički odzvanjanju, kao serenade, na religijskim manifestacijama i u pauzama tokom zajedničkih poslova poput pranja robe, rada na zemlji, ribarenja itd.
Kako je proces evolucije klapskog pjevanja uvijek u tijeku, tako je na tom putu važno spomenuti i organizirani festivalski model klapskog pjevanja, zahvaljujući kojem je danas upoznata ne samo domaća nego i svjetska javnost sa ovim unikatnim glazbenim izričajem koji je tako organski proizašao iz našega puka. Najveći takav festival održava se tradicionalno već preko 50 godina, svake godine u malom mediteranskom gradiću Omiš, pod nazivom ˝Festival dalmatinskih klapa Omiš˝ na kojem se formalne klape međusobno natječu u svojim kategorijama: muška, ženska i mješovita klapa.
Zahvaljujući akademskim i drugim glazbenio-kulturnjačkim entuzijastima, koji su marljivo zapisivali klapske pučke pjesme i tekstove, danas u četiri izdanja Zbornika držimo uvezane sve te brižno sabrane notne zapise kako bi ostalo sačuvano naše glazbeno blago klaspke pjesme - ženskih i muških tekstova koji pričaju o ljubavi, rodnom mjestu i općenito dinamici života ljudi u Dalmaciji.
Poseban značaj ima i to kako je Republika Hrvatska 5.12.2012. uspješno izvršila prezentaciju ove naše glazbene riznice na 7. sastanku Međunarodnog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, održan u Parizu od 3. do 7. prosinca 2012. godine. koji je jednoglasno odlučio klapsko pjevanje službeno upisati na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO.