Klapa TAMARIN

Žensko tradicijsko a cappella pjevanje Dalmacije

O nama

Klapa TAMARIN

     Sve je počelo oko Uskrsa 1991.g. - ratna godina.
Proradio je neki dišpet: ˝Ne damo svoje, svoju kulturu, svoju baštinu.˝
Prve su se probe  odvijale u tadašnjem Domu kulture ˝Don Frane Bulić˝ u Vranjicu (Solin) među ruvinanim stolicama i starim klavirom, a prva pjesma koju je klapa učila i vježbala je izvorna dalmatinska klapska pjesma ˝Perivoju, cviće moje˝ pod umjetničkim vodstvom g.Špira Jurića (poznatog klapskog tenora).

     Iza ove ženske klape je bogatih 27 godina rada i nastupa, u zemlji i inozemstvu. Čuva i njeguje izvornu dalmatinsku pjesmu. Ustrajno prenosi ljubav prema baštini, te sada već djeluje i u nešto pomlađenom sastavu, koji za glavni zadatak ima očuvanje imena ˝Tamarin˝ bar još 27 godina.

     Klapa dolazi iz mjesta Vranjic - mali poluotočić dalmatinskog Grada Solina - kojeg se od dragosti naziva Mala Venecija, jer je baš kao i poznata Venecija obgrljen morem.

Postava klape:
1.  sopran:   Rosita Martić
2. soprani:  Ivana Pezo i Jasenka Rudan
1.  alti:  Senka Rubić, Irena Grgić i Vesna Munivrana
2. alti:  Vanja Matas, Ana Žižić i Ivna Grgić




Vizija, ciljevi i ostvarenja

    Prvi put je klapa Tamarin zapjevala 1992. godine i to odmah doma – pred svojom publikom!
26. srpnja, iste godine, nastupaju i na najprestižnijem festivalu klapske pjesme 26. Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, na Večeri ženskih klapa.              
    Uz razna televizijska pojavljivanja (emisije, nastupe, intervjue i sl.), ističemo kako je ova klapa snimila i dokumentarni serijal za HRT o 50 godina Festivala dalmatinske klape – Omiš, sa sveobuhvatnom temom klape i urednikom g. Zvonkom Varošanecom, pod nazivom ˝Klapska pjesma - od konobe do Svjetske baštine˝
    Značajno je kako klapa Tamarin priprema materijale za izdavanje monografije za 30 godina postojanja, rada i ostvarenja.
                   
Izdaju tri nosača zvuka:
1. ˝U ovome mistu˝ (s klapskim izvornim pjesmama)
2. ˝Majko ljubezniva˝ (sakralnog karaktera)
3 .˝Ma da si o' srebra˝ (sa klapskim izvornim
     pjesmama)
4.  U procesu su snimanja četvrtog CD-a

Več skoro tri desetljeća, ova se klapa redovito vraća sa prestižnim nagradama sa mnogobrojnih inozemnih i nacionalnih festivala  - navodimo samo neke:
- 2003.g. na natjecanju u Veroni osvaja zlato.
- 2004.g. sa tenorom Špirom Jurićem (kao mješovita klapa) nastupa u Opuzenu, u okviru omiškog festivala i tri godine zaredom donosi kući odličja. Takva vokalna kombinacija u tisku nazvana je ˝povijesni nastup ženske klape s muškim tenorom˝.   
- 2005.g. Grad Solin klapi Tamarin dodijeljuje nagradu grada, u kategoriji kolektivnih nagrada - povodom 15. obljetnice predanog rada klape i zahvalnosti na očuvanju narodne baštine.
- 2008.g. i 2009.g. u Perastu (Crna Gora) osvaja prva mjesta.
- 2009.g. na najpoznatijem i najstarijem festivalu natjecanja zborova sa adventskim i božičnim napjevima u Pragu (Češka) osvajaju zlato.
- 2010.g. u Den Haag (Nizozemska) i u konkurenciji zborova osvajaju srebro.
- 2017.g.  apsolutne pobjednice na međunarodnom festivalu ˝World of Choirs˝ u Montecatini Terme - Toskani (Italija) osvajaju Grand Prix.
- 2018.g. osvajaju zlato od Stručnog žirija na Festivalu ženskih klapa u Omišlju, najprestižniju ˝Omišljansku rožicu˝.
- 2018.g. u Bratislavi (Slovačka) osvajaju zlato na međunarodnom natjecanju˝Bratislava Cantat ll. 2018˝

Umjetničko vodstvo klape

Glazbeno-umjetnički voditelji klape Tamarin, kronološki:
1991-1992    Špiro Jurić
1992-1996   prof. Grgo Grubišić
1996-2001   prof. Terezija Čečuk Kusanović
2001-2007   prof. Duško Tambača
2007-2010   prof. Milivoj Rilov
2010-2015   Antonela Pilić Burić

Od 2015.g. umjetnički voditelj klape je poznati i uspješni prof. Mirko Radan:
      Rođen u Splitu 06.10.1964.g. Nakon završene matematičke gimnazije odlazi na studij Glazbene akademije u Splitu, gdje 1990. stječe diplomu, te se zapošljava kao profesor glazbene kulture u O.Š. Trilj.

     Uz stalni studij, a kasnije i posao, od 1986. do 2009. biva članom muškog pjevačkog zbora˝Brodosplit˝s kojim je nastupao na brojnim festivalima širom svijeta i osvajao mnoge prestižne nagrade.
      Od 2007. bavi se vođenjem vokalnih ansambala i klapa, kao što su: Filip Dević(ž), Ventula(ž), Mriža(m), Ankora(ž), Kurjože(ž), a od 2015. uspješno vodi i surađuje sa klapom Tamarin (ž) iz Vranjica.

Klapsko pjevanje

Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje, bez glazbala.
Rađa se u 19. stoljeću u mediteranskim obalnim gradićima, otocima i u pučkim slojevima društva Dalmacije. Stil pjevanja je vremenom evoluirao od tipično tradicijskog oblika pjevanja (klapska pjesma), do stručno postavljenog i kasnije modernog komercijalnog. Klape djeluju kao formalne i neformalne pjevačke družine koje preuzimaju termin klapa

˝Najčešća forma višeglasja klapskih pjesama je troglasje i četveroglasje, tijesni harmonijski slog koji gotovo mahom završava u tercnom položaju, akordu po kojem su klapski završeci prepoznatljivi. Tekstovi klapskih pjesama uglavnom su ljubavni, a kreću se od poetskih, vedrih, optimističkih i šaljivih do tekstova pretjeranog sentimentalizma. Na oblikovanje dalmatinske klapske pjesme utjecalo je liturgijsko i paraliturgijsko pjevanje zapadnog obreda (gregorijanski koral, glagoljaško pjevanje, crkveno pučko pjevanje), organizirana glazbena djelatnost urbanih i urbano-ruralnih sredina na području Dalmacije, talijanska, odnosno zapadno-europska melodika, melodika napjevaiz šire unutrašnjosti među kojima i tzv. starogradske pjesme i dr. Repertoar suvremenih dalmatinskih klapa u počecima se odlikovao uglavnom ljubavnom tematikom, a od utemeljenja Omiškog festivala pokrio je gotovo sve vidove suvremenog života žitelja Dalmacije.˝
- Središnji državni portal Ministarstva kulture Republike Hrvatske

     Izvornost klape je tradicijska (pučka). Neformalna je to skupina pjevačica i pjevača koji kroz društveni život zadovoljavaju svoju ljubav prema pjevanju. Glavna je karakteristika upravo to spontano pjevanje koje se tradicijski pjeva u raznim prilikama: u konobama, na pijacama ili na pozicijama koje dobro akustički odzvanjanju, kao serenade, na religijskim manifestacijama i u pauzama tokom zajedničkih poslova poput pranja robe, rada na zemlji, ribarenja itd.

     Kako je proces evolucije klapskog pjevanja uvijek u tijeku, tako je na tom putu važno spomenuti i organizirani festivalski model klapskog pjevanja, zahvaljujući kojem je danas upoznata ne samo domaća nego i svjetska javnost sa ovim unikatnim glazbenim izričajem koji je tako organski proizašao iz našega puka. Najveći takav festival održava se tradicionalno već preko 50 godina, svake godine u malom mediteranskom gradiću Omiš, pod nazivom ˝Festival dalmatinskih klapa Omiš˝ na kojem se formalne klape međusobno natječu u svojim kategorijama: muška, ženska i mješovita klapa.

    Zahvaljujući akademskim i drugim glazbenio-kulturnjačkim entuzijastima, koji su marljivo zapisivali klapske pučke pjesme i tekstove, danas u četiri izdanja Zbornika držimo uvezane sve te brižno sabrane notne zapise kako bi ostalo sačuvano naše glazbeno blago klaspke pjesme - ženskih i muških tekstova koji pričaju o ljubavi, rodnom mjestu i općenito dinamici života ljudi u Dalmaciji.

    Poseban značaj ima i to kako je Republika Hrvatska 5.12.2012. uspješno izvršila prezentaciju ove naše glazbene riznice na 7. sastanku Međunarodnog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, održan u Parizu od 3. do 7. prosinca 2012. godine. koji je jednoglasno odlučio klapsko pjevanje službeno upisati na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO.

Fotogalerija

VRH